Sažetak tema

Donacije i oslobođenja – utjecaj na proračun

Izvanredno stanje izazvano pojavom pandemije bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, očekivano je, uz mjere socijalnog distanciranja, znatno utjecalo na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i proračunske korisnike državnog proračuna.
U situaciji nedostatnih sredstava u proračunu, čelnici su se dodatno susreli s potrebom neophodnih mjera davanja raznih oslobođenja kako bi spasili gospodarstvo i očuvali radna mjesta na svojem teritorijalnom ustroju.
Također, uz pojavu pandemije, Grad Zagreb je pogođen i katastrofalnim potresom koji je osim uz privatnu imovinu, znato oštetio infrastrukturu proračunskih korisnika Grada.
Obje katastrofe utjecale su na veći broj donacija i oslobođenja koje imaju specifičan utjecaj na proračun. Donacije utječu na prihode i rashode proračuna, međutim ukoliko nije riječ o donacijama u novcu ne mogu se promatrati kroz novčani tijek.
U sustavu općeg proračuna subjekti ne mogu jedan drugome davati donacije. Izuzetno je bitno ispravno evidentiranje i razlikovanje donacija od pomoći.
Oslobođenja su u najvećoj mjeri utjecala na vlastite i namjenske izvore financiranja („kapitalne izvore“) što je dovelo u pitanje održivost financiranja kapitalnih projekata u tijeku.
O navedenom, detaljnije će se, uz primjere knjiženja, proći u prezentaciji

Predavač: Maja Štargl Ugljar, dipl.oec., Konzultant u odjelu računovodstvenih projekata, LIBUSOFT CICOM d.o.o.

Novi Zakon o proračunu i beskamatni zajmovi Ministarstva financija

Zbog ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa COVID-19 i ekonomskih mjera Vlade Republike Hrvatske usmjerenih davanju poticaja za zadržavanje radnih mjesta i rješavanju problema nelikvidnosti onima čija je poslovna aktivnost smanjena uslijed epidemije, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su se suočile s nerazmjerom između dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, omogućene su mjere pomoći usmjerene na poboljšanje likvidnosti i učinkovitije upravljanje proračunskim sredstvima.
Jedinicama lokalna i područne (regionalne) samouprave je dana mogućnost uzimanja beskamatnog zajma od Ministarstva financija do visine poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak čije je plaćanje oslobođeno, odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata odnosno do visine izvršenog povrata i prema raspoloživim sredstvima državnog proračuna. Nadalje, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u trenutku povrata poreza na dohodak i prireza po godišnjoj prijavi nisu imale na računu prihoda od poreza na dohodak i prireza dovoljan iznos sredstava za isplatu cijelog povrata, nedostajuća sredstva podmirena su iz državnog proračuna. Novina je da se sredstva državnog proračuna korištena za namirenje nedostajućih sredstava neće odmah vraćati iz priljeva sredstava na račun poreza na dohodak i prireza, već Financijska agencija za nedostajuća sredstva ispostavlja naloge povrata na teret računa proračuna i dostavlja nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave na izvršenje. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sama odlučuje o dinamici povrata u roku od 90 kalendarskih dana.
Također, nova rješenja iz Nacrta prijedloga Zakona o proračunu, koji je prošao javno savjetovanje i u jesen kreće u proceduru donošenja, pridonijet će u ovim turbulentnim vremenima kvalitetnijem upravljanju proračunskim sredstvima i stvaranju preduvjeta za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti financija na središnjoj, ali i lokalnoj razini.

Predavač: mr.sc. Ivana Jakir Bajo, Viceguvernerka, Hrvatska narodna banka

Oslobođenja od plaćanja obveza u sustavu Proračuna JLS – odricanje od prihoda ili dodjela potpora?

Posebne okolnosti i događaji vrlo često otvaraju neka pitanja koja u „redovnim okolnostima“ često prolaze „ispod radara“ ili im se ne pridaje dovoljna pažnja. Tako su i posebne okolnosti uzrokovane virusom Covid 19 koje su nas zadesile počekom ožujka mjeseca ukazale na postojanje različite prakse JLS vezane uz oslobođenja od plaćanja javnih i nejavnih davanja kao prihoda Proračuna JLS i to kako po pitanju regulative tako i po pitanju iskazivanja u proračunskom računovodstvu.
U tekstu ćemo pokušati obrazložiti institut oslobođenja, pokušati dati odgovor na pitanje da li se i u kojim slučajevima oslobođenja radi o potporama, uz osvrt na Uputu Ministra financija o knjigovodstvenom evidentiranju komunalnog doprinosa i komunalne naknade dati preporuke o načinu reguliranja i načinu knjiženja „oslobođenja“ koja se odobravaju u svrhu davanja potpore, uz usporedbu pozitivnih i negativnih učinaka po Proračun.

Predavač: Danijel Jerman, dipl. iur., Pročelnik jedinstvenog upravnog odjela, Općina Matulji

Obračun, knjiženje, naplata i obročna otplata u vrijeme COVID-19, te kako nadoknaditi prihode nakon prestanka važenja posebnih mjera

Posebne mjere koje nam je donijela „korona“ kriza dovele su do odluka o odgodi plaćanja dospjele obveze PDV-a, olakšicama i oslobođenjima plaćanja određenih prihoda. Formiranje računa, u takvim posebnim mjerama, zahtjeva podešavanje obračuna, olakšica i automatsko formiranje PDV-a na dokumentima po novima parametrima a iste ćemo prikazati na radionici. Kontrolna izvješća za naplatu prihoda jedno su od najčešćih tema koje smo imali u vrijeme „korona“ krize pa ćemo iste pojasniti na radionici, ali i odgovorit na pitanje evidencije PDV-a po naplati kroz izvještajni sustav.

Predavač: Petra Ovčarić i Dubravko Duvnjak Libusoft Cicom

Odluke o lokalnim porezima tijekom korona – krize – jesu li zakonite?

Lokalni porezi su tzv. dobrovoljni porezi te o njihovom uvođenju kao i o ukidanju odlučuju same jedinice lokalne samouprave. Kako je riječ o porezima, ipak postoje određena pravila o njihovu uvođenju i ukidanju, propisana Zakonom o lokalnim porezima. Ove godine sve nas je zatekla korona kriza koja je od svih razina vlasti zahtijevala brzu reakciju s ciljem pomoći i poduzetnicima ali i građanima, kako bi se što lakše podnijelo doslovno zatvaranje cijele države. U tim okolnostima i gradovi i općine su donosile ad hoc odluke o lokalnim porezima, uglavnom s namjerom ukidanja pojedinih poreza ili smanjenja pojedinih stopa, no jesu li te odluke bile zakonite? U ovom predavanju pokušati ćemo dati odgovor.

Predavač: Nikolina Pratzer, mag. Iur. Savjetnica, Vlada Republike Hrvatske

Komunalna naknada i neposredno rješavanje – mogu li se postojeće baze obveznika i objekata komunalne naknade smatrati službenim evidencijama?

Bez obzira postoji li na području grada ili općine nekoliko stotina ili nekoliko desetaka tisuća obveznika komunalne naknade, poslove u vezi utvrđivanja iste gotovo da i ne možemo zamisliti bez određene strukturirane baze podataka koja sadrži osnovne podatke o obvezniku i predmetnim nekretninama. Dodamo li navedenome kako brojne jedinice imovine u obuhvatu razreza komunalne naknade nisu evidentirane u javnim upisnicima, odnosno takvi upisnici ne sadrže podatke koje odražavaju stvarno stanje u vezi njihova vlasništva, kao i okolnost kako su nekretnine često predmet pravnog prometa između različitih subjekata koji takve promjene rijetko ili nikako ne prijavljuju nadležnim tijelima u jedinicama lokalne samouprave (u nastavku: JLS), učinkovit razrez i naplata komunalne naknade nedvojbeno se mogu smatrati od najkompleksnijih radnih zadataka u nadležnosti svih gradova i općina.
Prije svega, okolnost postojanja službenih evidencija važna je radi primjene dobro poznatog i uvriježenog instituta neposrednog rješavanja u upravnim stvarima, a navedeno ima osobit značaj uzmemo li u obzir kako se u velikoj većini upravnih postupaka u vezi utvrđivanja i naplate javnih davanja u nadležnosti gradova i općina rješava upravo primjenom navedenog instituta.
Izostanak jasno i izričito propisane forme vođenja službenih evidencija možda ne doprinosi stvaranju ozračja pravne i poslovne sigurnosti, ali navedena okolnost nikako ne bi trebala biti od utjecaja na postojanje takvih evidencija, odnosno na iskoristivost dragocjenih i nezamjenjivih podataka koje iste sadrže.

Predavač: Vedran Vukobrat, dipl. iur., Pravni savjetnik – konzultant, Libusoft Cicom

Upis nerazvrstanih cesta i novi zakon o komunalnom gospodarstvu – upis cijelog spektra komunalne infrastrukture

Usklađenost statusa komunalne infrastrukture u katastru i zemljišnim knjigama sa stvarnim stanjem te razriješeni imovinsko-pravni odnosi na njima temelj su učinkovitog upravljanja imovinom te nužan preduvjet za provođenje projekata na istima i apliciranje na sredstva iz europskih fondova.
Uvidjevši važnost navedenog zakonodavac je dao učinkovite alate za usklađenje stanja u javnim knjigama sa stvarnim stanjem počevši 2011. godine sa evidencijom cesta u katastru i zemljišnim knjigama temeljem Zakona o cestama, da bi 2018. godine Zakonom o komunalnom gospodarstvu proširio tu mogućnost na cijeli spektar komunalne infrastrukture.
Naime, Zakonom o komunalnim gospodarstvu jedinicama lokalne samouprave dana je mogućnost i obveza evidencije i uređenja pravnog statusa na nerazvrstanim cestama, javnim prometnim površinama na kojima nije dopušten promet motornih vozila, javnim parkiralištima, javnim garažama, javnim zelenim površinama, građevinama i uređajima javne namjene, javnoj rasvjeti, grobljima i krematorijima na grobljima, građevinama namijenjenima obavljanju javnog prijevoza te drugim građevinama komunalne infrastrukture koje odredi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, ako služe obavljanju komunalne djelatnosti.
Slijedom navedenog evidentna je namjera zakonodavca da se putem Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu razriješe ključni problemi neusklađenosti katastra i zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem te samim time i pitanje vlasništva nad nekretninama koje se koriste kao komunalna infrastruktura, a sve sa ciljem poticaja razvoja komunalne infrastrukture te pružanja višeg standarda i bolje usluge građanima.

Predavač: Vedran Padovan, spec.publ.admin., Specijalist korisničke podrške, LIBUSOFT CICOM d.o.o.

Nove obveze i stari problemi – zašto i na temelju čega se imovina JLP(R)S i njihovih proračunskih korisnika smatra državnom imovinom te kako je evidentirati?

Imovinu jedinica lokalne, odnosno područne samouprave u skladu s izričitom i jasnom odredbom članka 67. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17 i 98/19) čine sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja im pripadaju. Naravno, broj i vrste imovine kojima gradovi i općine raspolažu ovisi o nizu različitih čimbenika, ali određeni univerzalni obrazac strukturiranja pokretne i nepokretne imovine ipak je primjenjiv za većinu jedinica lokalne samouprave.
Postavi li se gradu ili općini upit, odnosno zatraži li se izvješće o broju, karakteristikama, stanju, statusu vlasništva, upravljanju, odnosno prihodima ili rashodima vezanim uz pojedinu jedinicu ili portfelj imovine, u pravilu je situacija na području Republike Hrvatske prilično poražavajuća. Uporište za takav stav proizlazi iz Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Državnog ureda za reviziju objavljenog u ožujku 2016. godine, iz kojeg proizlazi kako svega 32 od ukupno 576 jedinica lokalne i područne samouprave na području Republike Hrvatske učinkovito upravlja i raspolaže nekretninama u svom vlasništvu. Kao otegotnu okolnost izostanku strukturiranosti podataka u vezi imovine svakako valja istaknuti izrazito izraženu disperzivnost upravljanja imovinom u različitim ustrojstvenim jedinicama unutar iste jedinice lokalne samouprave.
Međutim, stupanjem na snagu Zakona o Središnjem registru državne imovine (NN 112/18), imovina jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, obuhvaćena je unutar vrlo širokog okvira pojma državne imovine, što svakako može unijeti određene nedoumice u ionako vrlo kompleksno područje rada.

Predavač: Vedran Vukobrat, dipl. iur., Pravni savjetnik – konzultant, Libusoft Cicom

Postupanje i ovlasti komunalnog redarstva po Zakonu o zaštiti životinja

Zakon o zaštiti životinja (Narodne novine broj, 102/17 i 32/19) propisuje ovlast predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave da donesu opće akte, odnosno odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, o načinu postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama te o načinu postupanja s divljim životinjama pronađenim izvan prirodnog staništa.
Nadzor nad provedbom tih odluka provode komunalni redari kao službenici jedinice lokalne samouprave.
U provedbi nadzora nad spomenutim odlukama komunalni redari susreću se s dvije vrste postupaka (upravnim i prekršajnim), pa tako osim Zakona o općem upravnom postupku, kao općeg propisa (lex generalis) kojim je uređeno postupanje u upravnom postupku, neposredno primjenjuju i Prekršajni zakon, kao opći propis (lex generalis) kojim se propisuju odredbe koje se odnose na sve prekršaje propisane zakonima i drugim propisima kojima se propisuju prekršaji i njihove sankcije.
Zbog toga je izuzetno važno da komunalni redari osim dobrog poznavanja odredbi odluka svojih predstavničkih tijela dobro poznaju i odredbe navedenih postupovnih zakona, kako bi njihovo postupanje bilo kvalitetno i učinkovito.
Na ovom savjetovanju biti će riječi o općim aktima koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose temeljem Zakona o zaštiti životinja, o obvezama jedinica lokalne samouprave propisanim navedenim zakonom, s posebnim osvrtom na ovlasti komunalnih redara u postupanju prilikom nadzora nad provedbom tih odluka.

Predavač: Matko Lovreta, dipl.iur., Pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, Grad Makarska

Ususret novoj Uredbi o uredskom poslovanju

Postojeća i još uvijek važeća Uredba o uredskom poslovanju (NN 7/09), zajedno sa Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09) i Općim poreznim zakonom (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20), tek je sramežljivo i na vrlo načelnoj razini otvorila mogućnost digitalizaciji niza radnih procesa u okviru poslovanja širokog spektra javnopravnih tijela. U bitnome, a u skladu sa Strategijom razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. te Tallinskom deklaracijom o e-upravi, uredska komunikacija mora omogućiti razmjenu informacija i dokumenata unutar i između javnopravnih tijela elektroničkim putem te dobivanje informacija i podnošenje zahtjeva korisnicima primarno elektroničkim putem, ali uz zadržavanje mogućnosti komunikacije i na klasičan način. Nije novost kako tijela središnje države, kao i neke jedinice lokalne samouprave, polaganim, ali sigurnim korakom digitaliziraju dijelove svog poslovanja, ali smo, nažalost, još uvijek prilično daleko od trenutka u kojem će potpuna digitalizacija postati prihvaćen i uvriježen poslovni i komunikacijski standard.

Još 19. lipnja 2019. na portalu e-Savjetovanja osvanuo je prijedlog očekivane nove Uredbe o uredskom poslovanju, slijedom čega smo u okviru Panorame 2019 najavili mogućnost njezina donošenja te pokušali predvidjeti neke odlučne okolnosti o kojima će ovisiti njezina uspješna implementacija. Obzirom na gotovo tektonski i potencijalno prijelomni utjecaj na postojeće uhodano i uvriježeno poslovanje u javnom sektoru koji će nova Uredba vrlo izgledno uzrokovati, držimo izrazito važnim preliminarno ukazati na one bitne okolnosti koje će biti potrebno uzeti u obzir kako bi se navedena tranzicija provela učinkovito i svrsishodno.

Naravno, obzirom da su intencija i smjer digitalizacije poslovanja javnopravnih tijela u najširem smislu prepoznati kao jedan od zamašnjaka novog i kvalitetnijeg odnosa javne vlasti i građana, nadamo se i očekujemo da će normativni okvir de lege ferenda dosljedno, jasno i na jedinstven te razumljiv način propisati i standardizirati sve pretpostavke kako bismo mogli uspješno pristupiti digitalnoj tranziciji brojnih poslovnih procesa u navedenom smislu.

Predavač: Vedran Vukobrat, dipl. iur., Pravni savjetnik – konzultant, Libusoft Cicom

Otvoreno i transparentno – Otvoreni Grad

Pojmove kao što su otvoreno i transparentno praktički je nemoguće izbjeći u zadnje vrijeme. Svaki dan u tisku, na portalima, u izjavama, čavrljanjima,… No, što to stvarno znači kad je nešto transparentno i otvoreno. Što čini razliku od zadovoljavanja forme do pravog sustava kompatibilnog s trendom digitalne transformacije?
Ovo novo normalno sve nas je počelo mijenjati i građani RH su pokazali da imaju afinitet prema digitalnom, da imaju želju upoznati i koristiti nove tehnologije. Ali i da su sve znatiželjniji na internetu. Prema zadnje objavljenom indexu digitalne ekonomije i društva (DESI 2020), Hrvatska je na 20 mjestu, što i nije pomak u odnosu na 2019., ali jest u odnosu na prijašnje godine. Unutar samih kategorija vidljivo je da smo vrlo malo napredovali u upotrebi interneta, ali smo među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu, pa samim time možemo reći da Građani RH traže i žele informacije online.
Tako kreće i naša priča vezana uz podršku JLP(R)S-ovima u objavljivanju informacija te postavljanju usluga na web.
Platforma Otvoreno, jedinstveno je informatičko rješenje – web platforma koja građanima pruža niz digitalnih usluga koje se odnose na informiranje ili komunikaciju s gradskim i općinskim službama, te uvid u funkcioniranje županije, grada ili općine. Otvorena i jednostavna za pristup putem interneta, ova platforma dostupna je putem računala, tableta i smartfona, a građanima pruža sve servise na jednom mjestu.

Predavač: Tomislav Knežević, Libusoft Cicom

Što očekuje Republiku Hrvatsku u dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i planu oporavka uslijed COVID-19 krize te najčešće nepravilnosti u pripremi i provedbi postupaka javne nabave i kako izbjeći financijske korekcije

Česta tema u gospodarskoj i političkoj javnosti upravo je iskoristivost EU fondova. Svakako valja naglasiti da trenutna financijska perspektiva koja je započela 2014. godine traje do kraja 2020., a isplate su moguće do 2023. godine što znači da još nije ostalo puno vremena.
Trenutno su aktualni pregovori o novom dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i planu oporavka uslijed COVID-19 krize. U ovom predavanju bit će riječ o mogućem iznosu koji Republika Hrvatska može očekivati i na koje područje djelovanja će biti naglasak kao i o uvjetima po kojima će biti moguće koristiti raspoloživa sredstva. Također u ovom predavanju bit će riječ o projektima sufinanciranim sredstvima Europske unije, naime korisnici koji su ujedno i javni naručitelji obvezni su nabavu radova, robe i usluga za potrebe projekta provoditi sukladno primjenjivom Zakonu o javnoj nabavi, a poštivanje ove obveze podložno je kontroli od strane tijela u sustavu upravljanja ESI fondovima. Nepravilnosti u pripremi i provedbi postupaka javne nabave najčešći su razlog utvrđenja nepravilnosti te financijskih ispravaka od strane tijela u sustavu, što za korisnike projekata često ima štetne financijske posljedice odnosno financijske korekcije. Govorit ćemo koje su to najčešće pogreške i kako ih izbjeći, a samim time i izbjeći financijske korekcije od strane kontrolnih tijela u sustavu upravljanja ESI fondovima.

Predavač: Mijo Čavlina, bacc. oec., Konzultant za javnu nabavu Libusoft Cicom d.o.o.

Rad od kuće u kontekstu normativnog okvira de lege lata

Za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 posegnuli smo za nekim neuobičajenim rješenjima u organizaciji rada upravnih odjela i službi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ustanovama kojih su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačkih društva u kojima jedinice lokalne samouprave imaju udjele. Uređivanje radnih odnosa u ovim iznimnim okolnostima i uz postojeći zakonodavni okvir (Zakon o radu, Zakon o službenicima i namještenicima u jedinicama lokalne i područne (regionalne samouprave), Zakon o zaštiti na radu) poseban je izazov, jer treba osigurati redovno izvršavanje poslova iz samoupravnog djelokruga, ali i zaštitu prava iz rada i zdravlje službenika, namještenika i radnik. Da li je to moguće ostvariti?

Predavač: Helena Masarić, dipl.iur., Pročelnica Upravnog odjela za lokalni politički susav i upravljanje imovinom, Grad Opatija

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u JLPRS

INICIJATIVA ZA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI I PRIJEDLOG UDRUGE GRADOVA („Narodne novine“ broj 86/08, 61/11, 4/18, 96/18, 112/19)
Kao i prilikom izrade Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i njegovih prvih izmjena i dopuna, kada je Udruga gradova bila predlagatelj određenih odredaba Zakona i suradnik u izradi, potaknuta inicijativom i prijedlozima svojih članova, željom i potrebom da se Zakon još unaprijedi i prilagodi realnim mogućnostima i potrebama primjene u lokalnim jedinicama, Udruga gradova pokrenula je inicijativu za nove izmjene i dopune Zakona i izradila Prijedlog izmjena i dopuna.

Razlozi inicijative:
• Određene nejasnoće, nedorečenosti i dvojbe, koje su rješavane Mišljenjima MU-e, UG-a te objavljenim stručnim člancima
• Neke odredbe su neprovedive u praksi (npr. dokaz nekažnjavanja kao zapreka za prijam u službu)
• Nedostatak odredbi o privremenom obavljanju poslova pročelnika upravnog tijela
• Potreba usklađenja određenih prava i obveza službenika i instituta, sa Zakonom o državnim službenicima.

Predavač: Cecilija Tolo, dipl. iur, Grad Knin, viša savjetnica za poslove predstavničkog i izvršnog tijela, službeničke poslove i poslove protokola