Program rada

27. rujan 2018. (četvrtak) u 10:30 sati – Hotel Panorama Zagreb

Promjene u zakonodavnom okviru javnih financija

Na stranicama predviđenim za javno savjetovanje https://esavjetovanja.gov.hr/ objavljeni su obrasci prethodne procjene za novi Zakon o proračunu i Zakon o Državnom uredu za reviziju. Zakon o proračunu je u najvećem dijelu ostvario prvotno postavljene ciljeve među kojima je uspostavljanje fiskalne discipline bio jedan od značajnijih. Ipak, razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijeva institucionalni okvir koji će uz osiguranje fiskalne discipline potrebne za makroekonomsku stabilnost biti usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava te efikasnije pružanje javnih usluga. Ove izmjene potaknute su i zahtjevom Europske komisije za provedbom preporuka u dijelu jačanja srednjoročnog proračunskog okvira, kao i potrebe za usklađenjem s direkivom Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama u dijelu unapređenja fiskalne statistike te makroekonomskog i fiskalnog okvira. Promjenama u Zakonu o Državnom uredu za reviziju uvest će se sankcioniranje subjekata revizije i odgovornih osoba za neizvršavanje danih naloga i preporuka i nedostavljanje izvješća u propisanom roku.
Predavač: mr.sc. Ivana Jakir Bajo, pomoćnica ministra i glavna državna rizničarka, Ministarstvo financija

Učinci fonda izravnanja na financijsku stabilnost poslovanja lokalne samouprave

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je stupio na snagu 1.1.2018. godine značajno je izmijenio raspodjelu prihoda od poreza na dohodak i u sustav financiranja uveo dugo očekivani fond fiskalnog poravnanja te lokalnim jedinicama stavio na raspolaganje dodatna sredstva. Što bi se dogodilo s poreznim prihodima da lokalnim jedinicama nisu osigurana kompenzacijska sredstva, rastu li uistinu porezni prihodi nakon smanjenja poreznih stopa, koja područja su ostvarila najveći rast sredstava, tko je najviše jamio iz fonda… samo su neka od pitanja na koja će predavanje dati odgovor.
Predavač: Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova RH

Novi zakon o upravljanju državnom imovinom i utjecaj na JLP(R)S

…..
Predavač: Tomislav Boban, dipl.iur., državni tajnik, Ministarstvo državne imovine, Ivana Pintar, dipl.iur., pomočnica ministra, Ministarstvo državne imovine

Gospodarenje poljoprivrednim zemljištem – izazovi u provedbi nakon šest mjeseci primjene

U uvodnom dijelu je obrađen i predstavljen kratak presjek dosadašnjih zakonodavnih okvira vezanih za gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, naročito za gospodarenje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. U nastavku, analizom novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/2018), navodimo obveze koje su stavljene u nadležnost jedinicama lokalne samouprave, kako one koje su jedinice lokalne samouprave već imale prema prethodnim Zakonima o poljoprivrednom zemljištu, tako i nove obveze, te ćemo pokušati ocijeniti uspješnost dosadašnje provedbe Zakonom propisanih aktivnosti u prvih šest mjeseci od donošenja Zakona. Također ćemo pažnju posvetiti procedurama koje će prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu pri određenim oblicima raspolaganja biti dužne provoditi jedinice lokalne samouprave, s razrađenim hodogramom za najvažnije oblike raspolaganja.
Predavač: Natalija Banović, savjetnica za ruralni razvoj i poljoprivredu, Grad Sisak

Održivo gospodarenje otpadom – gdje smo i kako dalje

Koje obveze je jedinica lokalne samouprave već morala izvršiti, a koje tek stoje pred njom? Zašto nije dovoljno samo formalno izvršiti propisane obveze, već sustav treba od početka graditi tako da bude fleksibilan i održiv? Izmjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom i njihove posljedice na jedinice lokalne samouprave. Inicijativa o mobilnim ekspertnim timovima.
Predavač: Sonja Polonijo, savjetnica za razvoj, Eko-Murvica d.o.o., Crikvenica

Uspostava GDPR u JLP(R)S – izazovi i prva iskustva s početka primjene

Dana 25.svibnja 2018. na snagu stupa Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka ili GDPR).
Stupanje na snagu iste, kao i razdoblje koje je tome prethodilo, izazvalo je neobično veliku pozornost medija i stručne javnosti. Opasnost od visokih kazni i izravna primjenjivost GDPR-a na gotovo sve pravne subjekte u Republici Hrvatskoj pokazali su se kao dobitna kombinacija u privlačenju pozornosti na do tada ne pretjerano atraktivno područje zaštite podataka.
Bavljenje problematikom zaštite podataka tako postaje jedan od prioriteta prije svega IT industrije i pravne struke, a na rastućem tržištu poslovnih rješenja koje implementiraju GDPR pronalaze se i nude različita univerzalna informatička i organizacijska rješenja za sve obveznike primjene GDPR-a.
S druge strane, izuzimanje gradova, općina i županija od mogućnosti kažnjavanja upravnim novčanim kaznama stvorilo je privid kako se predmetnoj problematici može pristupiti opuštenije, ali to nikako na znači da za iste ne mogu nastupiti ozbiljne posljedice u slučaju da svoje poslovanje ne usklade s prilično apstraktnim i neodređenim odredbama GDPR-a.
Predavač: Vedran Vukobrat, dipl.iur., LIBUSOFT CICOM d.o.o.

U susret novom zakonu o komunalnom gospodarstvu

Razlozi donošenja novog Zakona
Razlike između Nacrta prijedloga zakona u savjetovanju s javnošću, Prijedloga zakona i Zakona
− predložene promjene i njihova percepcija u javnosti
− suprotni zahtjevi jedinica lokalne samouprave i gospodarstva
Novine koje donosi novi Zakon
− načela komunalnog gospodarstva
− komunalne djelatnosti i njihovo obavljanje
− komunalna infrastruktura
− građenje i održavanje komunalne infrastrukture
− komunalni doprinos
− komunalna naknada
Predavač: Josip Bienenfeld, dipl. iur., Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH

Važnost sređivanja matičnih podataka – kako nam je porez na nekretnine donio povećanje prihoda od komunalne naknade

Nakon odustajanja države od poreza na nekretnine gotovo svi naši korisnici nastavili su uređivati vlastite matične podatke objekata i obveznika. Ovaj puta ne u cilju da zadovolje zakonsku obavezu već iz vlastite potrebe za spoznajom gdje se objekti nalaze u prostoru, koji kućni brojevi do sada nisu bili zaduženi, kontrolirati zadužene površine te analizirati zaduženost, zone i naplatu na svakom kućnom broju. Do sada je zajedničkim snagama uvedeno 1/5 jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj te su rezultati i više nego zanimljivi. Ono što posebno raduje je uvođenje novih jedinica lokalne samouprave te proširenje potrebe za uređivanjem matičnih podataka na druge naknade (odvoz smeća, potrošnja vode,…) i tipove korisnike (komunalna društva).
Predavač: Mladen Kolarek, ing.geod., LIBUSOFT CICOM d.o.o.

Rad komunalnih redara po Zakonu o građevinskoj inspekciji

Jedan od zakona koji je bez posebnih pitanja o osposobljenosti i kadrovskim mogućnostima jedinica lokalne samouprave, a naravno i bez financijske decentralizacije opteretio općine i gradove dodatnim poslovima redarstvu je Zakon o građevinskoj inspekciji (NN153/13).
Prema Zakonu o građevinskoj inspekciji nadzor građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje provodi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno provodi jedinstveni upravni odjel na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru.
Po Zakonu o građevinskoj inspekciji poslove nadzora obavlja upravno tijelo te se pri tom misli na komunalne redare.
Predavač: mr.sc. Dragica Kemeter, pročelnica UO za upravu, Grad Čakovec

Aktualna pitanja iz Zakona o poticajnoj stanogradnji i Zakona o najmu stanova

Program POS-a definiran je Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji i provodi se izgradnjom stanova, odnosno stambenih zgrada, organiziranom na način kojim se ostvaruje svrhovito korištenje javnih i drugih sredstava za pokriće troškova, osigurava povrat tih sredstava, omogućuje prodaja stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržnih u pogledu kamata i rokova otplate, te omogućuje davanje u najam izgrađenih stanova uz mogućnost otkupa istih.
Prednosti programa nemaju alternativu na tržištu nekretnina a iste su u elementima koji se odnose na cijenu (neprofitabilnost koju čini zbroj troškova na lokaciji) i kamatu čiji prosječan iznos između dva kreditora je između 2 i 3 posto.
Predavač: Krešimir Žunić, dipl.iur., Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

Da je Apple grad, kako bi izgledao?

Gradovi bez građana su cijevi, asfalt i beton. Stoga zašto pri gradnji gradova tim stvarima dajemo prednost nad emocijama i mislima građana?
Ovo predavanja pokazat će kako ući u psihološku i praktičnu perspektivu bivanja građaninom te kako otkriti potrebe, percepcije i iskustva građana. Zašto nam treba ta perspektiva? Kako bi pomogli građanima da ostanu i da se ostvare u vašem gradu.
Predavač: Boris Šurija, Behave Agency

Zaštita ustavnog prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred ustavnim sudom RH

Pravo na lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj jedno je od ustavnih prava. Sukladno tome, jedinice lokalne samouprave mogu tražiti zaštita tog prava pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Zaštita obuhvaća tzv. apstraktnu kontrolu (postupak ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i postupak ocjene suglasnosti podzakonskih propisa s Ustavom i zakonom) kao i tzv. konkretnu kontrolu (ustavna tužba protiv pojedinačnog akta tijela državne vlasti). Ustavni sud je u svojoj praksi donio pravna stajališta kojima je odgovorio na određena pitanja koja su se u tim postupcima pojavila: razlika između zahtjeva za ocjenu ustavnosti i prijedloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti, ovlaštenje za podnošenje zahtjeva, ograničenje zakonskog uređenja pitanja iz samoupravnog djelokruga, aktivna legitimacija jedinice lokalne samouprave za podnošenje ustavne tužbe i dr.
Predavač: dr. sc. Teodor Antić, glavni tajnik, Ustavni sud RH

Zaprimanje eRačuna – uskoro nova zakonska obaveza

Vlada RH je na sjednici od 19.7.2018. usvojila Konačni prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi i poslala ga u Sabor na usvajanje. U trenutku dok nastaje ovaj tekst još uvijek traje ljetna stanka u radu Sabora pa nije poznato kada će biti usvojen, ali je za pretpostaviti da će do skupa ‘Panorama 2018.’ biti usvojen u obliku kakav je u Konačnom prijedlogu. U tom dokumentu se predviđaju dva zakonska roka: 1.12.2018. je rok od kojeg se u postupcima javne nabave moraju zaprimiti poslani eRačuni, a 1.7.2019. je predviđeni rok od kojeg se u tim postupcima računi moraju i slati.
Sam pojam eRačuna, kao i pojmovi informacijskih posrednika preko kojih ide njihova razmjena i razlike među njima kod naših korisnika nerijetko izazivaju nedoumice i nejasnoće. Namjera ove radionice je da razjasni pojmove koji se sreću u toj problematici i da odgovore na pitanja kako biti potpuno pripremljen za te zakonske rokove.
Predavač: Mario Erceg, dipl. ing., LIBUSOFT CICOM d.o.o.