Sažetak tema

Klimatske promjene i s njima povezane prirodne nepogode sve su očitije, učestalije i snažnije. To se odnosi na cijeli prostor, i na prirodu i na sve što čini djelo čovjeka, a zadnje sveeuropske poplave govore da su posljedice čak veće u „razvijenijim i urbanijim“ dijelovima.
Hrvatska ima nesretna iskustva s poplavama, požarima i potresima. Poljoprivreda je posebno izložena i zbog toga je u Programu ruralnoga razvoja utvrđena Mjera 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala, koja bi morala na primjeren način i s primjerenim iznosima potpore obnoviti/oporaviti stradalo poljoprivredno gospodarstvo, to jest njegov poljoprivredni potencijal.
Nažalost, postignuća ove Mjere su bila ispod očekivanja i ja ću u svom radu usporediti iskustva korisnika Mjere koji su stradali od poplava (Vukovarsko-srijemska županija), od požara (Splitsko-dalmatinska županija) i od potresa (Sisačko-moslavačka županija) te ukazati na bolje pozicioniranje županija i drugih javnih tijela u smislu uspješnijega kandidiranja i korištenja potpora.
Sedmogodišnja iskustva nas obvezuju reći da možemo i moramo više, i naravno predložiti kako.
I na kraju zašto županija? I njena je zakonska obveza biti sudionik u postupcima kad su u pitanju prirodne nepogode. K tome, kad se dogodi šteta poput spomenutih poplava, požara ili potresa lokalno samouprava i stanovništvo je „izvan sebe“ a država je „daleko“. Županija bi, naravno uz potporu državnih tijela i žurnih službi, morala najbolje i najžurnije reagirati u smislu primjerenoga postupanja kako bi nastale štete bile valjano zabilježene, procijenjene i uspješno kandidirane.

Europski zeleni plan te sve ostale europske strategije i nacionalna prometna strategija naglašava kako je zbog brojnih ekonomskih, ekoloških i socijalnih prednosti potrebno pojačano ulagati u razvoj sustava javnog prijevoza putnika. Razvijene zemlje EU i svijeta bilježe sve bolje rezultate u prijevozu putnika javnim prijevozom (željeznica, autobusi, tramvaji i sl.). Usluga javnog prijevoza u Hrvatskoj je u značajnom padu, a to se negativno odražava na hrvatske regije kroz pad ekonomije, povećanje zagađenja i sve lošiju demografsku sliku. Jedan od ključnih alata za preokretanje ovih trendova jest uspostava Ugovora o javnoj usluzi u županijskom autobusnom linijskom prijevozu u svim hrvatskim županijama. To je prvi korak prema uspostavi budućih integriranih sustava javnog prijevoza putnika koji su donijeli značajan razvoj za mnoge regije Europe i svijeta.

E-qalin predstavlja sveobuhvatan, inovativan i dinamičan sustav upravljanja kvalitetom u području socijalne skrbi. Posebnost tog modela je usmjerenost na korisnike i procese čime se stvaraju kvalitetni preduvjeti za kontinuirano unaprjeđenje kvalitete pružanja usluge. E-qalin model uključuje sve ključne dionike u proces upravljanja što direktno utječe na povećanje zadovoljstva korisnika usluge, zaposlenika i rodbine. Kroz implementaciju E-qalin modela stvara se međunarodna platforma za razmjenu ideja, znanja i iskustva čime se osiguravaju kvalitetni uvjeti za testiranje socijalnih inovacija (npr. kućanske zajednice).
U okviru prezentacije predstavit će se kao primjer dobre prakse Dom za starije osobe Kantrida u kojem se već deset godina radi po modelu E-qalina i koji je postao nastavna baza za nekoliko sastavnica Sveučilišta u Rijeci i to za : Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija te Filozofski fakultet ( Odsjek za psihologiju i Odsjek za pedagogiju), a dom također jako dobro surađuje sa mnogim srednjim školama i udrugama iz kojih dolaze volonteri. Ovaj model rada je odličan primjer za implementaciju u sustav skrbi za osobe starije životne dobi.

Decentralizacija upravljanja državnom imovinom, koja je trenutno u potpunosti centralizirana, može biti potencijalni generator razvitka regija na čijem se području nalaze takve nekretnine.

U okviru predavanja obradit će se važna pitanja vezano uz predmetnu reformu, ali svakako se kao glavno pitanje postavlja jesu li županije spremne za novi izazov u kadrovskom i financijskom smislu. U svakom slučaju, dobro provedena reforma javne uprave u pogledu povjeravanja poslova državne uprave županijama od 1.1.2020. godine pokazuje da je moguće uspješno provesti decentralizaciju te da država ima kvalitetne partnere u županijama koje mogu preuzeti državne poslove te ih uspješno izvršavati.

Predloženom reformom javne uprave decentralizacijom upravljanja državnom imovinom omogućit će se bolji i kvalitetniji sustav upravljanja državnom imovinom, koji će građanima i poduzetnicima olakšati i ubrzati ostvarivanje njihovih prava, kao i povećati prihode od upravljanja državnom imovinom. Prijenosom ovlasti županijama upravljanja/raspolaganja državnom imovinom omogućit će se institucionalizirano i profesionalno upravljanje državnom imovinom, uz bolje upravljanje troškovima i učincima.

Izmjene propisa vezanih uz porez na dohodak u smislu uvođenja dodatnih olakšica za građane, smanjenja poreznih stopa i slično imaju utjecaj na smanjenje prihoda proračuna županija, gradova i općina. Država je to smanjenje prihoda obično nadoknađivala raznim pomoćima iz državnog proračuna. Kod posljednjih izmjena navedenih propisa smanjenje prihoda je nadoknađeno povećanjem postotka u raspodjeli poreza na dohodak i to na način da se postotak povećao županijama za 3%, a gradovima i općinama za 14% što je jednako ranijem izdvajanju u fond fiskalnog izravnanja. Funkcija sredstava fiskalnog izravnanja ostala je suštinski ista, samo se financira iz sredstva državnog proračuna. Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim što utječu na prihode proračuna, utječu i na dodatno smanjenje dozvoljene mase plaća. U predavanju će sve biti prikazano kroz primjere iz prakse.

Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije osnovana je 2017. godine kao javna ustanova od strane Vukovarsko-srijemske županije, a započela je s djelovanjem 1. siječnja 2018. godine.
Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske je, 21. studenog 2018. godine, temeljem procjene Povjerenstva za akreditaciju donijela pozitivnu Odluku o statusu RA VSŽ kao regionalnog koordinatora, čime je potvrđeno da RA VSŽ posjeduje sposobnosti, znanja i ljudske kapacitete za učinkovito i djelotvorno obavljanje poslova javnih ovlasti i javnog interesa sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
Razvojna agencija brojne projekte priprema i provodi u okviru projekta „ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije II“. Važno je istaknuti da Razvojna agencija savjetuje, educira te pomaže u pripremi i provedbi projekata brojnim javnopravnim tijelima s područja naše županije bez naknade.
Razvojna agencija je koordinator regionalnog razvoja na području županije te najznačajnija poduzetnička potporna institucija gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije što znači da koordinira rad svih razvojnih dionika u Županiji i pruža pomoć javnom i privatnom sektoru.
Razvojna agencija aktivno je uključena u provedbu strateških projekata Vukovarsko-srijemske županije kao partner te stručna i savjetodavna pomoć.
Kao jednu od javnih ovlasti Razvojne agencije važno je istaknuti izradu Plana razvoja Vukovarsko-srijemske županije za period 2021.-2027., koji je srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za JP(R)S, a kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja.
U novoj financijskoj perspektivi EU-a usmjereni smo ka digitalizaciji i potrebi uvođenja iste kako u javni tako i u privatni sektor, pružanje pomoći gospodarskim subjektima na području Županije pri uvođenju industrije 4.0 u proizvodne procese , povezivanje javnog, privatnog, visokoobrazovnog i znanstvenoistraživačkog sektora u cilju razvoja gospodarstva naše Županije, kao i pripremu zaliha projekata za nove natječaje.
Iz tog razloga osnovali smo Digitalni inovacijski HUB, DIH Pannonia, koji je prijavljen u bazu DIH-ova Europske komisije, a je čiji je nositelj i koordinator aktivnosti Razvojna agencija. DIH Pannonia čini konzorcij od petnaest članova. Kroz djelovanje DIH-a kontinuirano radimo na promociji digitalizacije i transfera tehnologije te pružamo potporu razvoju inovativnih ekosustava i mogućnosti umrežavanja.

Sustav unutarnjih kontrola uspostavljaju čelnici institucije, kao sveobuhvatan sustav koji treba osigurati da se proračunska, ali i sva druga sredstva koriste zakonito i pravilno te ekonomično i djelotvorno u svrhu ostvarenja ciljeva institucije. Sustavi unutarnjih kontrola su uglavnom kompleksni zbog činjenice da u sebi integriraju brojna područja poslovanja koja su uređena regulatornim okvirom, ali i dodatno prilagođena uvjetima i specifičnostima poslovanja.
Upravo je kvaliteta sustava unutarnjih kontrola dobila na važnosti u uvjetima globalne krize i nepredviđenim okolnostima poslovanja te se podigla svijest o potrebi njihovog praćenje i procjene, utvrđivanja slabosti i što skorijom reakcijom za njihovo unaprjeđenje.

Svijest o novim rizicima zahtijeva promjene u internim kontrolama i općenito prilagodbu poslovanja što se reflektira i na nužnost promjena u načinu rada unutarnje revizije.
U izlaganju će se prikazati kako funkcija unutarnje revizije, čija je uloga kontinuirano praćenje i savjetovanje za unapređenje sustava unutarnjih kontrola, može i mora doprinijeti razvoju i prilagodbi sustava unutarnjih kontrola novonastalim uvjetima poslovanja.
Od funkcije unutarnje revizije, koja ima široku sliku o načina poslovanja, se više nego ikada očekuje fleksibilnost i proaktivnost kroz savjetodavne usluge i revizijske angažmane, kritičko razmišljanje te usmjerenost na ključna područja poslovanja kako bi njezin doprinos bio vidljiv i mjerljiv.

Pred JLP(R)S-ove, koji u vlasništvu imaju velik broj jedinica imovine, se postavljaju izazovi kako ustrojiti upravna tijela na način da svako upravno tijelo u okviru svoje nadležnosti redovito upisuje podatke o nekretninama u odgovarajući registar, kako različite baze podataka koje JLP(R)S koristi s velikim brojem specifičnosti međusobno povezati i kako iznjedriti izvještaj koji će zadovoljiti sve potrebe.
Prilikom opisa/upisa iste vrste imovine, različite struke, uz određeni broj općih, generičkih atributa, trebaju uz upisane nekretnine i različite specifične atribute, neophodne u obavljanju svakodnevnog, redovnog posla.
Ekonomisti, pravnici, arhitekti ili građevinari s aspekta svoje struke zahtijevaju od registra imovine drugačije informacije.
Predavanje na temu Pojavni oblici i specifičnosti u evidentiranju nekretnina odgovorit će na pitanja zašto postoji različita podjela nekretnina po pojavnim oblicima i zašto ne postoji jedinstvena nomenklatura pojavnih oblika koja bi bila prihvatljiva za sve situacije i za sve struke.

U okviru prošlogodišnje Panorame sramežljivo smo najavljivali, nagađali i pokušali predvidjeti novine koje nas očekuju u području uredskog poslovanja, a srpnju 2021. godine taj željno očekivani trenutak je nastupio. U Narodnim novinama broj 75/21 konačno je, uz određene intervencije u odnosu tekst objavljen na javnom savjetovanju u lipnju 2019. godine, objavljena nova Uredba o uredskom poslovanju. U bitnome, riječ je o uistinu o jednoj o najvećih promjena na svim razinama javne uprave u Republici Hrvatskoj od njezina osamostaljenja do današnjeg dana, a željeni učinak ovog kratkog izlaganja je upravo ukazati na složenost predstojeće tranzicije cjelokupnog funkcioniranja te opseg i doseg očekivanih promjena u prilično statično, mirno te od velikih promjena zaštićeno poslovanje našeg javnog sektora.
Primjera radi, zamislimo komunikaciju s korisnicima i drugim javnopravnim tijelima različitih razina isključivo digitalnim putem, a koja komunikacija podrazumijeva automatski primitak, pregled, evidentiranje, obradu i razvrstavanje niza različitih podnesaka i akata. Nadalje, akte je potrebno administrativno tehnički obraditi, dostaviti u rad te otpremiti u okviru i putem informacijskog sustava koji mora podržavati, između ostaloga, evidentiranje načina i točnog vremena otpreme i primitka akta, a uz istodobno uvažavanje svih posebnih materijalnopravnih i postupovnih propisa o kojima ovisi zakonitost postupanja u brojnim upravnim i neupravnim stvarima u nadležnosti županija.
Također, uvažavajući sve izraženiju međuovisnost u na prvi pogled različitim stručnim područjima rada, u okviru istog izlaganja željeli bismo ukazati i na neke posebnosti u smislu sve prisutnije obveze i zahtjeve u području pristupa informacijama i transparentnosti poslovanja javnopravnih tijela.

Klimatske promjene uvjetovane ljudskim djelovanjem su problem koji u posljednjem desetljeću poprima sve veće razmjere sa velikim štetama od ekstremnih vremenskih nepogoda i postepenih klimatskih promjena poput suše. U Hrvatskoj je već za razdoblje od 1961. do 2010. uočen trend smanjenja ljetne oborine i porasta temperature zraka, a projekcije buduće klime nagoviještaju nastavak uočenog trenda. Kroz Strategiju prilagodbe Republike Hrvatske identificirano je osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; bioraznolikost; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). Klimatske promjene predstavljaju globalni problem, međutim, u kontekstu prilagodbe i jačanja otpornosti na klimatske promjene, rješenja trebaju biti na lokalnoj i regionalnoj razini. Stoga je važno da lokalna i regionalna samouprava prepozna ranjivost i rizike za svoje područje te poduzme odgovarajuće mjere prilagodbe klimatskim promjenama, koje će zajedno s mjerama niskougljičnog razvoja doprinijeti održivom razvoju. Jedinstvena je prilika iskoristiti ovaj novi financijski ciklus upravo za projekte prilagodbe klimatskim promjenama i tranzicije prema klimatskoj neutralnosti.