Sažetak tema

Panelu blok u kojem ćemo Vas upoznati sa aktivnostima koje LC poduzima na prilagodbi sustava, ali i na pripremi korisnika za prelazak na euro. Pošto će u tom prijelazu biti potreban i naš ali i Vaš angažman, potrebna je dobra informiranost i usklađeno djelovanje. Ova i ovakve radionice imaju upravo tu svrhu.Na radionici će biti prikazani koraci koje smo već poduzeli kao i oni koje ćemo tek poduzeti, kao i istaknuti detalji za čije ćemo rješavanje morati sačekati objavu zakona i pod-zakonsih akata. Cilj je da nakon radionice imate jasnu sliku koraka koji nam svima predstoje kako bismo uspješno proveli zahtrjevnu operaciju prijelaza na euro.

Krajem 2017. godine na snagu je stupio novi Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine br. 123/17). Određene su se odredbe naknadno primjenjivale. Početkom 2019. godine na snagu su stupile odredbe koje se odnose na (više)sektorske strategije, Nacionalne planove te Planove razvoja JLP(R)S. Početkom 2020. godine na snagu su stupile odredbe koje se odnose na obvezu izrade Provedbenih programa, kako za TDU, tako i za JLP(R)S.
Provedbeni programi JLP(R)S su kratkoročni akti strateškog planiranja koji osiguravaju provedbu posebnih ciljeva iz Planova razvoja JLP(R)S i poveznicu s proračunom JLP(R)S. Povezivanje provedbenih programa s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna JLP(R)S vrši se preko mjera, odnosno aktivnosti i projekata te pokazatelja rezultata.
Provedbeni programi JLP(R)S zamjenjuju dosadašnje Planove razvojnih programa (dalje PRP) koji su bili regulirani Zakonom o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15/15). Nadalje, novi zakonodavni i institucionalni okvir strateškog planiranja uključuje o potpuni prelazak odgovornosti za strateško planiranje sa Ministarstva financija na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU koje je koordinacijsko tijelo za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH. Provedbeni program JLP(R)S donosi se za vrijeme trajanja mandata izvršnog tijela JLP(R)S i vrijedi za taj mandat. Novi mandatar (gradonačelnik, načelnik, župan) ima odgovornost za donošenje provedbenog u roku od 120 dana od dana stupanja na dužnost. Budući da su lokalni izbori 2021. godine, tada će se izrađivati provedbeni programi za većinu JLP(R)S i to za cijelo mandatno razdoblje od 4 godine.

Zadatak svake JLP(R)s je da osigura neometano, transparentno odvijanje svih proračunskih procesa, da maksimalno uključi sve zakonski definirane sudionike te osigura njihovi maksimalni angažman. Postizanje transparentnosti financijskih podataka nije dovoljno, potrebno je osigurati kvalitetu financijski pokazatelja poštujući pri tome sve zakonski definirane odredbe. Proračunski korisnici dio su konsolidiranog plana proračuna i imaju utjecaj ne samo na proces planiranja nego i na njegov konačni rezultat. Da bi odradili svoje zadatke i aktivnosti potrebno je osigurati im sve potrebne informacije, upoznati ih sa njihovim zaduženjima te im unaprijed prezentirati utjecaj koji ima njihovo eventualno ne odgovorno ponašanje. Novim zakonom o proračunu jača se uloga proračunskog korisnika kako u procesu planiranja tako i u svim ostalim proračunskim procesima, naglašava se potreba za uspostavljanje sustava riznice kao mehanizma za kvalitetnim upravljanjem svim fiskalnim procesima kao i samom likvidnošću JLP(R)s. Ovom radionicom obuhvatit ćemo sve novosti koje se će donesti novi zakon o proračunu sa naglaskom na proračunske korisnike i njihovu ulogu u proračunskim procesima, pokušat ćemo odgovoriti na sva pitanja koja muče jedinice koje planiraju u skoroj budućnosti krenuti sa procesom implementacije sustava riznice.

…

Ovom temom obuhvatit ćemo:
– najčešće nepravilnosti u radu JLS
– razlika naloga i preporuka, statistika o broju izdanih
– prekršajni progon u slučaju neispunjenja

Pregled osnovnih propusta i uočenih nepravilnosti u poslovanju lokalnih jedinica prema područjima poslovanja lokalnih jedinica, odnosno područjima revizije. Uvid u primjere karakterističnih nepravilnosti i propusta vezanih za područja revizije – planiranje, računovodstveno poslovanje, prihodi i potraživanja, rashodi i javna nabava, s posebnim naglaskom na propustima pri upravljanju imovinom. Drugi dio izlaganja je vezan za praćenje postupanja subjekta po danim preporukama i uvođenja modela sankcioniranja subjekta revizije, prema novom Zakonu o Državnom uredu za reviziju iz 2019.

Panel blok
Uredba o uredskom poslovanju propis je koji utječe na sva javnopravna tijela i zaokružuje projekt digitalizacije javne uprave. Svjedoci smo ugradnje digitalizacije u cijeli niz propisa, od Općeg poreznog zakona, Ovršnog zakona, Prekršajnog zakona, pa sve do izmjena Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima i mnogih drugih, što nam samo potvrđuje da digitalno poslovanje postaje modus operandi svih postupaka koje javnopravna tijela vode.
Koliko je Uredba značajan propis najbolje govori da nije mijenjana od 2009 godine, kao ni Zakon o općem upravnom postupku. Koliko god je 2009. godina predstavljala svojevrsnu revoluciju u poslovanju država nije bila spremna za drugi korak koji je izmjena Pravilnika o brojčanim oznakama iz 1988. godine, koji je sada na savjetovanju. Sve to nam govori da je poslovanje javne uprave u Hrvatskoj na pragu transformacije kakvu još nije doživjela.
Ukratko pismena kakva poznajemo dobivaju sasvim novu „nevidljivu“ dimenziju ispisanu jedinicama i nulama koja obuhvaća sve od organizacije do službenika, praćenje rokova na dosad nezamislivoj razini i komunikaciju s građanima neovisnu o radnom vremenu javnopravnog tijela.
Koliko god je digitalizacija prekrasno i ambiciozno zamišljena ona leži u rukama i iskustvu službenika. Upravo su službenici ključan faktor, prva komunikacija s građanima i trebaju pažnju, edukaciju i kvalitetne alate kako bi digitalizacija zaživjela, a ne ostala mrtvo slovo na digitalnom papiru.

Predstavnička tijela JLS trebaju do kraja siječnja 2022. godine donijeti nove Odluke o načinu pružanja javne usluge, a davatelji javne usluge nove cjenike donose do kraja travnja 2022. Uvedene su 2 kategorije korisnika (kućanstva i ne-kućanstva) i jedinstven fiksni dio cijene (obvezna minimalna javna usluga) za sve korisnike unutar jedne kategorije. Kako se propisivanjem kriterija za odobravanje popusta može ispravljati nepravedno opterećenje pojedinih grupa korisnika uz istovremeno očuvanje ekonomske održivosti poslovanja davatelja javne usluge? Koje su uobičajene posljedice ovakvog načina naplate i zbog čega je nužno komunalne redare uključiti u problematiku komunalnog otpada? Što predstavlja nužnu infrastrukturu gospodarenja otpadom i koje su obveze JLS?

Osvrt na Zakon o zašiti životinja, odnosno Odluci o držanju i postupanju sa psima i mačkama, o načinu postupanja s neupisanim psima te napuštenim i izgubljenim životinjama. Predavanje usmjereno na ovlasti jedinica lokalne samouprave u provođenju navedene odluke, postupajući temeljem Zakona o općem upravnom postupku. Predavanje bi se sastojalo od dva dijela , prvi bi bio uvod u Odluku ( teoretski) a drugi dio praktični, s dva primjera postupanja.

Panel blok
JLP(R)S-ovi moraju upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog gospodara. Stupanjem na snagu većeg broja zakonskih i podzakonskih akata, pred JLP(R)S-ove su postavljeni novi zadaci i izazovi.
Među najznačajnijim obvezama, a istovremeno i velikim izazovima koji su postavljeni pred JLP(R)S-ove su:
– Ustroj evidencije komunalne infrastrukture
– Dostavljanje podataka o imovini u Središnji registar državne imovine u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine
– Procjena sveukupne imovine
– Donošenje i provedba strategije upravljanja imovinom.
Radionica će dati odgovoriti na pitanja kako se JLP(R)S-ovi nose s gore navedenim izazovima, s kojim problemima se susreću i kako u isto vrijeme menadžerski upravljati imovinom i zadovoljiti javnu funkciju JLP(R)S-a.

…

Digitalna transformacija javne uprave više se ne može svrstati samo u trendovske okvire. Osim što je dobila i prve zakonske podloge, navike u jeku pandemije su se promijenile i društvo je digitalno postavilo kao očekivano i standard. Građani RH su pokazali da imaju afinitet prema digitalnom i da imaju želju upoznati i koristiti nove tehnologije, te da su sve znatiželjniji na internetu. To moraju pratiti i JLP(R)S i biti svojim građanima na usluzi, a paralelno sebi olakšati i ubrzati poslovanje.
Podnošenja raznih zahtjeva, upiti, obavijesti i slično, jednostavno moraju imati/dobiti svoju digitalnu inačicu koja omogućava brži protok informacija, dodaje sigurnost, štedi vrijeme i smanjuje troškove.
Uz osiguravanje ulaska i protoka dokumenata digitalnim putem unutar JLP(R)S-a, olakšava se i otvorenost prema građanima. Samim time, iako je transparentnost zakonska obveza, ne mora biti nužno i nova obveza za djelatnike JLPR(S). Pravilnim korištenje tehnologije i softverskih rješenja može se osigurati ispunjenje obveze, a paralelno i smanjenje troškova te ušteda vremena.

Za kvalitetno i učinkovito održavanje reda na pomorskom dobru, kao općem dobru od interesa za Republiku Hrvatsku, o čemu brigu vode jedinice lokalne samouprave na čijem se području pomorsko dobro nalazi, neophodan je redoviti nadzor komunalnih redara, kao službenika upravnog tijela te jedinice lokalne samouprave.
Iako komunalni redari zapravo nemaju zakonsku ovlast provoditi nadzor nad primjenom odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jer je isti u nadležnosti inspektora pomorskog dobra ministarstva nadležnog za poslove pomorstva i inspektora lučke kapetanije, a u određenim slučajevima i ovlaštenih službenika navedenog ministarstva, to ne znači da komunalni redari nemaju nikakve ovlasti za nadležno postupanje na pomorskom dobru.
Naime, Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama nije propisano da je pomorsko dobro isključeno od nadležnog postupanja drugih državnih tijela, uključujući i nadležnog postupanja tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada su na to ovlašteni posebnim propisima.
Na ovom savjetovanju govorit će se po kojim su to posebnim propisima komunalni redari nadležni postupati na pomorskom dobru, s posebnim osvrtom na prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim bi se proširile ovlasti inspekcijskog nadzora pomorskog dobra kojim upravlja jedinica lokalne samouprave i na komunalne redare.